Balkanske Aktuelnosti 39/2017

Pošto se narednih godina očekuje umereno povećanje napretka balkanskih zemalja, teško je očekivati da će se rešiti makroekonomski problemi sa kojima se suočavaju ove zemlje.

Balkanske Aktuelnosti 39/2017

 

Iako su jedna od druge različite po stopi prosperiteta, balkanske zemlje ipak pokazuju sličnost kada je u pitanju makroekonomska neuravnoteženost. Faktori u vezi uravnoteženosti tekućih računa, budžeta i vanjskih dugova su zajednički problemi sa kojima se suočavaju balkanske zemlje.

U prvoj polovini 90-tih godina, osim Grčke, sve zemlje Balkana su se suočile sa hiper inflacijom. U periodu od 1999-2016. godine središnja vrednost inflacije 10 balkanskih zemalja prikazivala se jednocifrenim brojkama. Među balkanskim zemljama samo se Grčka nije suočila sa hiper inflacijom u tom periodu i početkom 90-tih godina se suočila sa nešto blažom inflacijom. No, negativni pokazatelji inflacije Grčke u periodu od 2013-2016. godine ukazivali su na smanjenje potražnje uslovljene ekonomskom krizom i stagnaciju ekonomskih aktivnosti.

No, na protiv inflaciji, balkanske zemlje se nisu uspele osloboditi deficita vanjske trgovine. Usled deficita tekućih računa, u regiji je u prošlosti došlo do velikih kriza usled promene deviznih kurseva. U periodu od 2009-2016. godine ravnoteža tekućih računa balkanskih zemalja je postepeno počela da se smanjuje. No to smanjenje je uglavnom uslovilo smanjenje uvoza, naročito u Grčkoj, kojeg je izazvala ekonomska kriza.

Trend ravnoteže tekućeg računa Grčke u periodu od 1998-2016. godine pokazao je sličnost sa središnjom vrednošću ostalih balkanskih zemalja. No, od 2004. godine Grčka je sa aspekta državnog budžeta došla u mnogo goru situaciju od ostalih balkanskih zemalja. Ovo je ujedno i glavni razlog ekonomske krize koja se u ovoj zemlji pojavila nakon 2008. godine.

Prema kriteriju Maastrich, koji se izračunava na osnovu razvijenih zemalja EU, deficit javnog bilansa ne sme preći granicu od -3% ukupnog bruto nacionalnog dohotka. U periodu od 1997-2016. godine, osim Grčke, kod 9 balkanskih zemalja je ovaj pokazatelj iznosio u proseku od 0,5 do -4,1%, što i nije predstavljalo veliki problem za ekonomiju. Javni bilans Grčke u periodu od 1997-2002 je bio uvek pozitivan. Nako toga, sve do 2007. godine realizovani su kritični negativni pokazatelji. U periodu od 2009-2011. godine došlo je do velikog povećanja deficita javnog budžeta Grčke. Naglo povećanje deficita Grčke jednim delom se može opravdati i globalnom ekonomskom krizom. No, treba istaći da su institucije EU Grčkoj uputile kritike da u prošlosti nije prenela tačne podatke u vezi visokog deficita javnog bilansa i visokih državnih dugova, što se nakon 2008. godine i dokazalo.

U periodu od 2011-2016. godine Grčka je dobila pohvale u vezi ispunjenja finansijskih ciljeva i poboljšanja finansijske politike. Usled dogovora koji je postignut sa međunarodnim kreditnim institucijama, Grčka je na srednjoročnom planu trebala ispuniti cilj od 3,5% pozitivnog javnog bilansa.

Kada se analizira deficit budžeta, važno je da se spozna da li je kontinuiran ili ne. Prema proračunima, za kontinuiran balans budžeta od -3%, stopa inflacije treba biti ispod 10%, a javni dug ne sme preći 60% ukupnog bruto nacionalnog dohotka. Krajem 2016. godine Grčka je bila zemlja na Balkanu sa nejvećom stopom javnog duga u odnosu na bruto nacionalni dohodak, i to sa stopom od 179%. Ovaj procenat je u Hrvatskoj iznosio 83,7%, u Srbiji 74%, u Albaniji 72,4%, u Crnoj Gori 63,7%. Kosovo, Bugarska, Rumunija, BiH i Makedonija su zabeležili relativno bolje pokazatelje. Kada se uporedi sa 2009. godinom, problem deficita budžeta je povećan u svim balkanskim zemljama, osim na Kosovu.

Vanjska dugovanja su jedan od čestih sredstava za kojim se poteže kako bi se smanjio deficit javnog budžeta. Krajem 2016. godine ukupan vanjskih dug balkanskih zemalja bez Grčke iznosio je 243,7 milijardi dolara. Grčka, sa dugom od 506,6 milijardi dolara je bila najzaduženija balkanska zemlja. Rumunija sa dugom od 101,4 milijardu dolara nalazila se na drugom mestu, a Kosovo, sa dugom od 1,4 milijarde dolara je bila zemlja sa najmanjim vanjskim dugom. No, analizirajući vanjski dug ove zemlje ne treba se osvrtati samo na njegov obim. Naime, Svetska banka je, na osnovu iskustava razvila neke parametre na osnovu kontinuiteta vanjskog duga zemalja. Jedan od tih pokazatelja je procenat vanjskog duga u odnosu na bruto nacionalni dohodak zemlje. Prema ovom procentu, da bi se uspostavila kontunuiranost vanjskog duga jedne zemlje, njegov obim ne sme preći 80% ukupnog bruto nacionalnog dohotka. 2016. godine vanjski dug Grčke i Hrvatske je premašio ovaj procenat. Sa druge strane, Srbija, Makedonija, Albanija i Bugarska se bile približile kritičnom pragu.

Pošto se narednih godina očekuje umereno povećanje napretka balkanskih zemalja, teško je očekivati da će se rešiti makroekonomski problemi sa kojima se suočavaju ove zemlje.

 

 



Povezane vesti