Podrška SAD-a terorističkoj organizaciji PYD/YPG-u

SAD-e sa naoružavanjem terorističke organizacije i pružanjem obuke pristalicama ove organizacije otvoreno pruža podršku terorizmu što je otvoreno kršenje rezolucija VB UN-a pod brojem 1371 iz 2001 godine i 2370 iz 2017 godine.

Podrška SAD-a terorističkoj organizaciji PYD/YPG-u

SAD-e su proglasile ogranak terorističke organizacije PKK u Siriji PYD/YPG saveznicima u borbi protiv terorističke organizacije ISIL-a. S tim u vezi SAD-e sprovode politiku obuke i dostavljanje teškog naoružanja za militante ove terorističke organizacije.

Ovo stanje pokazuje da SAD pored međunarodnog prava za borbu protiv terorizma, krše i rezolucija Veća Sigurnosti UN-a. Kada pogledamo na rezoluciju Veća Sigurnosti UN-a pod brojem 1373., koja je donesena 28. septembra 2011 godine u periodu nakon napada od 11. septembra, vidimo da se sve terorističke aktivnosti, metode i implementacije kose sa ciljevima i principima UN-a i da finansiranje i svaka podrška terorizma se kosi sa ciljevima i principima UN-a.  U rezoluciji se ističe da „Sve zemlje trebaju da izbegavaju aktivnu ili posivnu podršku svim osobama i organizacijama koje su učestvovale u terorističkim aktivnostima i da trebaju sprečiti regrutaciju novih članova i dostavljanje oružje teroristima. U rezoluciji Veća Sigurnosti UN-a pod brojem 2370 koja je usvojena 2017. godine istaknuto je da ni jedna zemlja ne sme pružati podršku teroristima.

U vesti koja je objavljena 3. februara 2018 godine od strane Anadolske Agencije objavljen je intervju sa prof. dr. Adem Sozuerom sa pravnog fakulteta na Istanbulskom univerzitetu koji je u vezi ove teme kazao da podrška SAD-a terorističkoj organizaciji PYD/YPG predstavlja otvoreno kršenje rezolucija VS UN-a.

Sozuer je kazao da su SAD-e sa naoružavanjem terorističke organizacije i pružanjem obuke pristalicama ove organizacije otvoreno pruža podršku terorizmu što je otvoreno kršenje rezolucija VB UN-a pod brojem 1371 iz 2001 godine i 2370 iz 2017 godine. Sa poslednjom odlukom potvrđene i sve tačke iz prijašnje rezolucije po brojem 1371 sa čime je još jednom potvrđena odluka da ni jedna zemlja ne sme da pruža podršku terorističkim organizacijama i posebno podršku u dostavi naoružanja. U 7. tački ove rezolucije sve zemlje se pozivaju da preduzmu potrebne mere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj platformi protiv naoružavanja terorista.

Sozuer je kazao da prema rezoluciji pod brojem 1371 i prema principima Međunarodnog prava mora izbegavati formiranje bilo kakvih oružanih grupa kako bi napadala na granice druge države. „SAD ovde otvoreno krše odluke rezolucije UN-a i zbog toga na dnevni red može doći aplikacija na Međunarodnom sudu pravde protiv SAD-a. Jer protiv SAD-a se u VS UN-a pošto ima pravo veta se ne može izglasati rezolucija Veća Sigurnosti. I ne mogu se formirati međunarodni tribunali za suđenje zvaničnicima SAD-a kao što je bio slučaj sa Ruandom i Jugoslavijom. Zbog toga Turska i druge zemlje ima pravo da organizuje suđenje za terorističke aktivnosti bez obzira da li su oni ostvareni u toj zemlji ili ne. Primera radi zemlje mogu suditi američkim zvaničnicima za ratne zločine koji su počinjeni prilikom okupacije Iraka“, kazao je prof.dr. Adem Sozuer.

Prof. Sozuer je kazao da SAD mogu odgovarati i zbog uticajne kontrole nad ogrankom terorističke organizacije PKK u Siriji i da SAD-e i Sirija nisu aktivne članice Međunarodnog suda pravde.

Istakao je da zbog toga nije mogao da se formira ni uticajni mehanizam sa kojim bi se sudilo SAD-a zbog ratnih zločina u Vijetnamu, Afganistanu, Iraku, Libiji ili zbog izazivanja brojnih krvavih vojnih udara u svetu ili mučenja u Guantenamu.

Uzimajuću u obzir ovih činjenica možemo reći da SAD sa obukom i dostavljanjem municije i naoružanja ogranku terorističke organizacije PKK u Siriji PYD/YPG-u otvoreno krši rezolucije Veća Sigurnosti UN-a pod brojem 1373. i 2370.

Na drugoj strani vidimo da SAD-e sličan problem imaju i sa Nikaragvom. Ova tema je zbog finansijske podrške, obuke i naoružavanja terorističkih organizacija u Nikaragvi u drugoj polovini 1980-tih godina bila predmet na Međunarodnom sudu pravde i odluka je donesena 1986 godine.

S tim u vezi sudski postupak i odluka koja je donesena 27. juna 1986 godine u vezi „Vojnih i paravojnih aktivnosti protiv Nikaragve“ predstavlja pravni primer. U Nikaragvi 1979 godine ljevičarska revolucionarna garda Sandinista je svrgnula desničarski režim Somoza i osnovala levičarsku vladu koja je uspostavila bliske odnose sa Sovjetskim savezom i Kubom. Ovo je bilo protiv interesa SAD-a i američka vlada je pružila finansijsku podršku, naoružanje i obuku za desničarske oružane grupe u zemlji.

Vlada u Nikaragvi koja nije uspela da uništi ove paravojne grupe koje su podržavale SAD pokrenula je postupak na Međunarodnom sudu pravde zbog mešanja u unutrašnje poslove zemlje kao i korištenja sile, te tražila odštetu zbog ovih vojnih aktivnosti.  

U aplikaciji je Nikaragva  tvrdila da je Amerika prekšila svoje obaveze koje je sleduju po Zakonu Suda pravde UN-a i Organizacije Američke države(OEA). Amerika je negodovala procenom rekavši da odluka o  kršenju ovog višestranačkog sporazuma UN i OEA nije samo sastavljena od dve strane i da će osim toga i ostale zemlje koje podržavaju ovaj sporazum pasti pod uticaj. Prema Americi, ukoliko sve članice ne bi dale odobrenje, Sud pravde ne bi imao pravo da sprovodi ovaj sudski proces. Sud pravde je odobrio drugi predlog Amerike. Nije gledao na proces kao na kršenje principa zbog treće strane sastavljene od UN i OEA. Međutim prema „droit coutumier” i “jus cogens” zakonima presuđeno je da ima pravo da odlučuje da li je prekršeno međunarodno pravo ili nije. Sud pravde je prema ovoj proceni odlučio da su SAD u tri dole navedene tačke prekršile temeljne Principe međunarodnog prava:

 

  • Koristeći silu uticati na suverenitet druge države. Prema Sudu pravde SAD su naoružavajući, opremajući i finansirajući gerile izvele pomenuto kršenje. A kao razlog za to SAD su gerile podržavane od SAD 1983-84 napale Puerto-Sandino, Corinto, Potosi, San-Juan pokazalo je da su ušle u zračni prostor Nikaragve i minirali teritorijalne i unutrašnje vodene površine.
  • Ohrabrivanje u akcijama koje su protivne ljudskim pravima(droit humanitaire). Sud pravde u ovom pogledu ukazuje na dokaze o otvorenom podržavanju gerila ratova psihološkim operacijama od strane SAD.
  • Kršenje sporazuma o bilateralnom prijateljstvu, trgovini i navigaciji. Sud pravde u ovom pogledu naglašava kršenje bilateralnog sporazuma o  embargu koji su SAD sprovele u Nikaragvi, ekonomskom 1981 i generalnom embargu 1985.

Sud je usled svih navedenih kršenja presudio da SAD trebaju Nikaragvi isplatiti 17 milijardi dolara.

Sud je naglasio da je jedna država kadra poslati u drugu zemlju naoružane čete kako bi izveli napad, ali da pomoć u oružju ne može biti shvaćena kao oružani napad. Zbog toga ove vrste pomoći se mogu shvatiti kao kršenje pravila upotrebe sile i mešanja u unutrašnje poslove druge zemlje. Pitanje Nikaragve je važno i jer je izašla odluka prema kojoj drugim zemljama neće biti dozvoljeno poistovijećivanje oružanog napada neke opozicione grupe ili organizacije i pomaganje u oružju istima. 

Stručnjaci koji prate ovu logiku koju koristi Sud pravde  govore da teroristi i terorističke grupe u ovakvim situacijama kada nema države mogu preuzeti ulogu ilegalne državne vlasti. Zbog toga će država za terorističke napade izvedene od strane terorista ili terorističkih organizacija odgovarati kao da su ih izveli njeni državni organi.

Tema za razmatranje je postalo i to da li su akteri van zemlje izvedenu operaciju pripisali državi ili nisu. Ovdje je UAD utvrdio da su u pitanju Nikaragve SAD slale pomoć u oružju, finansijsku i logističku pomoć gerili kako bu organizovali napade protiv vlasti Sandinista i civila, međutim SAD su za te akcije rekle da nisu napadi. UAD je rekao da bi se mogle pojaviti pravne odgovornosti gerile i akcija koje su oni sprovodili. Sud pravde je naveo kako Nikaragva kako bi dokazala, detaljno mora istražiti ulogu SAD u izvedenim operacijama gerile.

SAD su pomagale organizovanje,obuku i naoružavanje kontragerile . Oni su, takođe igrali ulogu u planiranju određenih operacija,navođenjem kontragerilskih grupa. No,SAD su prilično držali visoko granice u vezi objašnjavanja operacija koje su izvodile kontragerilske grupe.

SAD nisu imale potpunu kontrolu nad kontragerilskim grupama i SAD nisu donijele odluku o praćenju aktivnosti ovih grupa. Sud je za operacije koje su izvodile kontragerilske grupe  donio presudu da SAD nisu direktno povezane sa njihovim napadima,zbog toga što nisu dovoljno razjašnjene činjenice djelovanja tih grupa u SAD-u.

I pored toga što se članom sporazuma UN-a o zabranjuje  svaka vrste miješanja u unutrašnje poslove druge zemlje, svaka vrsta podržavanja protesta, pružanja oružane pomoći i logistike,finansijske pomoći i svake vrste nuđenja edukativnih programa ,pružanje pomoći u “oružanim napadima”se ne može ni u kakvom slučaju prihvatiti. Prema tome,ako se na bilo koji način interesi država dovedu u opasnost,iako je u okvirima  legalne samoodbrane,niko nema pravo na upotrebu sile. [1]0    Zajedno s time suprotnost, čiji je uzrok bila jedna država,može uticati na odgovornost isplate odštete. Ovo stanje koje bi dovelo do toga da zemlja plati odštetu bi na međunarodnom planu uticalo na gubitak prestiža.

Ukoliko bi protiv SAD-a bio započet sudski proces zbog pružanja pomoći u naoružanju ,koja iznosi nekoliko hiljada kamiona svake vrste vojne opreme,vjerojatno bi dovelo do rasprave u vezi povezanosti PKK sa PYD/YPG. Ministar odbrane SAD-a Ešton Carter je u aprilu 2016.godine,odgovarao  na pitanja u Senatu,u vezi pružanja vojne pomoći PKK i PYD/YPG ,i mediji su to objavili.

Na pitanje senatora Lindsay Grahama  da li ste čuli za PYD i YPG Carter je odgovorio potvrdno „da“,  i na naknadno pitanje o kome se radi, Carter je rekao da se radi  o kurdskim grupama ,Graham je na pitanje da li je YPG oružano krilo PYD-a, Carter je odgovorio potvrdno „da“ Graham je istakla da izvještaji pokazuju da između PKK i ovih grupa postoje bitne veze.  Na pitanje senatora da li je tačno?  Carter je potvrdno odgovorio sa „Da“.  Kada je Graham kazala da je PKK teroristička organizacija za Tursku, Carter je istakao da „PKK nije samo za Tursku već i u očima SAD teroristička organizacija“.

Carter je u govoru istakao da visoka uprava Wašingtona u vezi PKK/ PYD /YPG ukazuju na veze koje postoje između ovih terorističkih organizacija.

U vezi ove teme list „Posta je 7 februara 2018 godine u kolumni koja je objavio novinar Nedim Šener  13 , objavila da se Turska zbog oružja koje SAD dopremaju pripadnicima terorističke organizcije PKK/PYD YPG priprema da tuži SAD, i da je zakasnila kada je u pitanju upućivanje ove tužbe.

Ukoliko bi se pokrenuo ovakav sudski postupak, SAD koje su pružale oružanu podršku terorističkim organizacijama, SAD će se truditi da ukažu na nepostojanje veze između PKK/PYD / YPG  i da američka vlada posjeduje izvještaje u vezi toga.

Novinar Šener je kazao da nije potrebno da se traži previše dokaza, jer je u aprilu 2016 godine, ministra odbrane SAD Aston Carter odgovarajući na pitanja senatora iz američkog Komiteta za oružane usluge  Lindeja Grahama, priznao da postoji veza i da postoje dokazi koji bi mogli da osude SAD u vezi ove teme.

Na drugoj strani u posljednjem periodu je primjećen veliki broj vijesti  domaćim medijima u vezi ove teme. U vezi toga se u SAD vode velike debate u vezi aktivne uloge koju SAD pružaju terorističkoj organizaciji PKK  i YPG u Siriji.

Također se dodaje da će Turska svoju ispravnost iznijeti  na međunarodnoj platformi, i da će polazeći od činjenice da se dokazi o postojanju veze između YPG PZD i PKK, ukazuje na to da je američka uprava prema ustavu napravila nedjelo, i ukoliko se bude zahtjevalo da ova tema bude i slučaj za podizanje međunarodne sudske tužbe protiv SAD.

U tom kontekstu Obaveštajno odeljenje  za borbu pritiv terora koji je obrazovan u vreme vlade Baraka Obame, poseduje ovaj izvještaji u kome se ukazuje na vezu između PYD i PKK.

U ustavu SAD se nalazi tačka u kojoj se kaže, da je „ ustavna krivica pružanje podrške organizacijama koje se nalaze na terorističkim listama“.

 

 

 

 

 


Tagovi: UN , pomoć , PYD , SAD

Povezane vesti