Balkanske Aktualnosti 14/2018

Hapšenje Đurića, sa političkog aspekta, predstavlja dobitak za obje zemlje ali u kratkoročnom periodu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je Đurića poslao na Kosovo i pored toga što je znao da će biti uhapšen.

Balkanske Aktualnosti 14/2018

Balkanske Aktualnosti 14/2018

 

 

Marko Đurić, direktor kancelarije za Kosovo pri vladi Republike Srbije, u ponedjeljak 26. ožujka uhapšen je od strane pripadnika specijalne jedinice Kosovske policije u Mitrovici, podijeljenom kosovskom gradu, uz argument da je u zemlju ušao ilegalnim putem. Iako je Đurić veoma brzo oslobođen i protjeran iz zemlje, čini se da će ovaj događaj baciti sjenku na odnose dviju zemalja i to na dugoročnom planu.

 

17. veljače 2018. godine obilježena je deseta godišnjica nezavisnosti Kosova. U proteklih deset godina najveći uspjeh Kosova je činjenica da je priznato od strane 117 zemalja te da je okončan proces izgradnje jedne nezavisne države. Nema sumnje da je Kosovo, koje je priznato od većine svjetskih zemalja, poprimilo status subjekta koji je međunarodno priznat.

Iako Srbija i dalje Kosovo smatra ilegalnom i neuspješnom državom, primorana je da, pod pritiskom EU, normalizira odnose sa ovom zemljom. EU, koja raznim sporazumima pokušava oživjeti odnose između Beograda i Prištine, i Srbiju i Kosovo nagrađuje napretkom na putu integracije u EU. No, hapšenje Đurića, nagovještava da će, ionako otežan tok razvoja dijaloga između dvije zemlje, u narednom periodu već ući u ćorsokak.

Hapšenje Đurića, sa političkog aspekta, predstavlja dobitak za obje zemlje ali u kratkoročnom periodu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je Đurića poslao na Kosovo i pored toga što je znao da će biti uhapšen. Vučić, koji je uklješten između činjenice da se Srbija jako tromo kreće na putu ka članstvu u EU, povećanog srpskog nacionalizma i proruskih simpatizera, povremeno ima potrebu za krizama na temu Kosova. Kada god dođe do neke krize, opet se oživljavaju stare retorike i osjećaji Beograda u vezi Kosova te bol koju Srbi osjećaju nakon gubitka ove regije, što stvara i dobit vladi Srbije ali na kratkoročnim stazama.

Kratkoročna napetost sa Srbijom ide u prilog i kosovskoj vladi. Jedan od najvećih izazova u internoj politici Kosova je preuzimanje kontrole nad sjeverom zemlje gdje uglavnom žive Srbi. Sporazum potpisan 25. kolovoza 2015. godine između Srbije i Kosova nalaže da se na Kosovu formira Unija srpskih općina. Sa ovim uredbama kosovskim općinama u kojima uglavnom žive Srbi bi se dala neka vrsta samouprave. Ovim putem vlada Kosova pokušava pod kontrolu uzeti sjever ove zemlje i time ga integrirati u državnu strukturu.

No, opozicija ne zauzima isti stav po ovom pitanju. Po njima, formiranje Unije srpskih općina bi značilo formiranje paralelne države unutar Kosova. Usljed toga je opozicija organizirala dugotrajne proteste širom zemlje i suzavcem pokušavala da spriječi rad Kosovske skupštine. Sve dok se ne odustane od ideje formiranja Unije srpskih opština, opozicija Kosova planira nastavljati ove akcije i najvjerojatnije ovim putem pokušava i osvojiti vlast u zemlji. Što je još tragičnije, iz dana u dan se povećava broj simpatizera ovoga stava. Zbog svega toga povremena napetost sa Srbijom predstavlja ¨predah¨ kosovskim zvaničnicima i njihovoj internoj politici.

Ekonomija je drugi veliki izazov u unutarnjoj politici Kosova. Bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika na Kosovu iznosi 25% središnje vrijednosti bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika 28 zemalja EU. Sa stopom nezaposlenosti od 37% u periodu od 2001-2017., Kosovo je bila zemlja u Europi sa najvećom stopom nezaposlenosti. Odmah nakon entuzijazma kojeg je sa sobom donijelo proglašenje nezavisnosti, Kosovo se suočilo sa ekonomskim poteškoćama. Nakon što su kosovski političari i zemlje Zapada koje su podržavale proglašenje neovisnosti Kosova zapostavili poboljšanje kvaliteta življenja, za mnoge kosovske porodice odlazak u europske zemlje je bilo jedino rješenje.

 Sa protestima koje su organizovali, opozicija je uspješno iskoristila i ekonomsko nezadovoljstvo kod naroda. Ako se analizira sa ovoga stava, povremena napetost sa Srbijom narod udaljava od realnih problema i kosovska administracija uspje da ¨predahne¨ bar na kratko.

I ranije je bilo napetosti koje su otežavale dijalog između Beograda i Prištine. No, one nisu dugo trajale. No, hapšenje Đurića se dogodilo u drugačijem međunarodnom ambijentu. Naime, odnosi između Zapada i Rusije su toliko napeti da podsjećaju na one iz Hladnog rata. Posljednjih dana smo svjedoci diplomatske krize između Zapada i Rusije, gdje se uzajamno protjeruju diplomate. Sva ova zbivanja se odražavaju i na Balkan. Moskva, koja se sukobi sa Zapadom, traži puteve da poveća svoj uticaj na Balkanu. Telefonska diplomacija koju su srpski zvaničnici obavili sa Rusijom povodom slučaja Đurića pokazuje da se kratkoročna napetost na Kosovu može orijentisati u drugačijem pravcu. Činjenica je da je hapšenje Đurića realizirano uz odobrenje Zapada. I sve dok se Zapad i Moskva budu udaljavali, preko svih zemalja regije, a ne samo Kosova, mogu se igrati različite igre.

 



Povezane vijesti