Grabar-Kitarović: Hrvatska se ne misli miješati u unutrašnja pitanja BiH

Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako se Hrvatska ne misli miješati u unutrašnja pitanja BiH, pa ni u reformu Izbornog zakona, koja bi se trebala dogoditi prije listopadskih općih izbora.

Grabar-Kitarović: Hrvatska se ne misli miješati u unutrašnja pitanja BiH

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, izjavila je danas u Sarajevu, na početku trodnevne službene posjete Bosni i Hercegovini, kako se Hrvatska ne misli miješati u unutrašnja pitanja BiH, pa ni u reformu Izbornog zakona, koja bi se trebala dogoditi prije oktobarskih opštih izbora.

Grabar-Kitarović je jutros doputovala u BiH i uz najviše državničke počasti dočekana je ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu. Nakon sastanka sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, te Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem, članovima Predsjedništva, istakla je da joj je zadovoljstvo iz Sarajeva poslati nedvosmislene poruke podrške, prijateljstva kao predsjednice Hrvatske, ali i u osobno ime. Dodala je kako je jako zadovoljna otvorenim razgovorima koje je vodila sa članovima Predsjedništva BiH.

“Zadovoljstvo mi je ovdje pružiti potporu kao prijatelj BiH, kao predsjednica Hrvatske koja vam želi samo dobro u unutarnjem razvoju i napretku prema članstvu u Evropskoj uniji i aktivaciji MAP-a. Dogovorili smo se da ćemo intenzivirati našu komunikaciju, da ćemo se češće susretati i prionuti na rješavanje otvorenih pitanja koja opterećuju naše odnose“, kazala je hrvatska predsjednica na konferenciji za novinare koju je održala zajedno s Čovićem.

- Zaštita interesa hrvatskog naroda -

Govoreći o privrednoj saradnji dvije zemlje, rekla je kako sam interes hrvatskih ulagača dokazuje koliko je Hrvatskoj važna BiH i koliko drži do toga da se ide u dalju stabilizaciju i reforme, što će omogućiti čvrst put BiH ka Evropskoj uniji. 

“Hrvatska je uložila gotovo milijardu eura u bh. gospodarstvo, po čemu je BiH na drugom mjestu, a naša trgovinska razmjena prošle godine je iznosila 1,6 milijardi eura. Gotovo pola miliona ljudi iz BiH je posjetilo Hrvatsku kao turisti, nadamo se da će se taj trend nastaviti.“

Grabar-Kitarović je kazala da Hrvatska geografski doslovno grli BiH, ali da želi da to bude i u svakom drugom smislu, te da njena zemlja nema važnijeg susjeda od BiH.

“Stvarala se negativna klima oko odnosa i naših namjera prema BiH, zbog toga htjela bih poslati nekoliko važnih poruka. Vrijeme je da u izravnom dijalogu, ne samo sa bh. političarima i rukovodstvom, nego i sa svim građanima BiH pošaljem jasne i nedvosmislene poruke, jer, nažalost, posljednjih se mjeseci dosta toga izvlačilo iz konteksta. Dijalog je uvijek najbolji put prema naprijed, pogotovo ako postoje nedoumice. Kao predsjednica Hrvatske želim reći da je moja prva dužnost štititi državne interese Hrvatske i nacionalne interese hrvatskog naroda, no isto tako ima dužnost i graditi mir i prijateljstvo sa svim državama, posebno sa susjedima, a nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od BiH. Hrvatska je činjenicom da dijelimo 1.001 kilometar granice sa BiH, ali i kao država potpisnica Washingtonskog i jamac provedbe Dejtonskog sporazuma, obvezana posebno pratiti procese u BiH i prijateljski iznositi moguće izazove koje uočava“, rekla je Grabar-Kitarović i dodala: “To se nikako ne može tumačiti miješanjem u unutarnje stvari naše susjedne i prijateljske države, jer Hrvatska pri tome polazi od i zagovara temeljna načela kojima je uspostavljena BiH, a ne pojedinačna partikularna rješenja.“

Dodala je da je na čelnicima BiH da poduzmu odgovornost za osiguranje boljeg života u BiH, te da je u tome BiH posebna zbog temelja na jednakopravnosti tri naroda. Kazala je da čekaju odgovore na Upitnik Evropske komisije i da će Hrvatska učiniti sve kako bi Evropska komisija što prije odgovorila i BiH stekla status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

- Za dobrobit svih, bez obzira na vjeru i naciju -

 

“BiH je prihvatila monitoring nad ostvarivanjem obaveza koje je preuzela. Taj put smo prošli i znamo koliko je težak i naporan, pa i nepravedan. Zato želimo BiH kao susjednoj državi, triju konstitutivnih naroda i domovini hrvatskog naroda, pomoći da taj put pređe što prije i što učinkovitije. Možda u svijetu nema država koje su upućenije jedna na drugu, kao što su to BiH i Hrvatska, povijesno, gospodarski, kulturno, rekla bih da naše dvije države dišu zajedno. Osim toga, naravno, ono što je nama u Hrvatskoj posebno bitno, je da je BiH domovina i hrvatskog naroda. Moja briga o njegovoj dobrobiti, na koju sam obvezana dužnošću, ali i svojim dubokim osjećajima, te slovom Washingtonskog i Dejtonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i svih građana BiH, bez obzira na njihovu vjeru i naciju“, navela je Grabar-Kitarović.

Kao kamen spoticanja u odnosima BiH i Hrvatske u posljednje vrijeme sve češće se spominjala izgradnja Pelješkog mosta, no hrvatska predsjednica je napomenula kako se pitanje izgradnje Pelješkog mosta nepotrebno razvilo u bilateralno otvoreno pitanje. 

“Pitanje izgradnje Pelješkog mosta apsolutno nije upereno protiv BiH, niti u kojem pogledu. Sami gabariti mosta pregovarani su još od 2006. godine, kako bi se omogućila nesmetana plovidba i neškodljiv prolaz u skladu sa svim konvencijama i međunarodnim pravom. Pelješki most je pitanje povezivanja hrvatskog teritorija, teritorija Evropska unije, za nas je to i razvojno pitanje poluotoka Pelješca, a u konačnici i rasterećenja prometa kroz Neum, kako bi postao prekrasan turistički grad, a ne tranzitni centar. U tom smislu, želim ponoviti poruku svim građanima BiH - Pelješki most je unutarnje razvojno pitanje Hrvatske, nikakve neprijateljske namjere, zaustavljanje razvoja Neuma, tu ne postoje i nadam se da ćemo to do kraja raščistiti“, istakla je hrvatska predsjednica.

- Međunarodna sigurnost je pitanje za sve -

Grabar-Kitarović u proteklom periodu mnogi su zamjerili zbog njenih izjava o tome da je u BiH prisutan veliki broj radikalizovanih osoba, povratnika sa sirijskog ratišta, što je ona pripisala tome da su joj se često pripisivale izjave koje nije dala.

 “Dakle, današnja međunarodna sigurnost, ekstremizam, međunarodni terorizam je pitanje za sve naše države s kojim se nijedna od naših država ne može suočavati u izolaciji, nego moramo surađivati i razmjenjivati podatke i raditi na tome da se spriječe bilo kakvi napadi na naše državljane, građane, resurse i slično. Ti neki nesporazumi su riješeni između naših sigurnosnih službi. Ono što vjerujem da je pozitivan ishod svega je da su službe na prostoru jugoistočne Evrope počele snažnije surađivati i razmjenjivati podatke“, zaključila je Grabar-Kitarović.

Osim današnjih sastanaka sa državnim vrhom BiH, kardinalom vrhbosanskim Vinkom Puljićem, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i predstavnicama udruženja Majke Srebrenice u Sarajevu, Grabar-Kitarović će tokom trodnevnog boravka u BiH posjetiti Srednju Bosnu i Posavinu, a u planu je i posjeta Tuzli, te Vitezu i Žepču.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović po drugi put je u službenoj posjeti BiH, nakon marta 2015. godine i prve posjete na početku njezinog predsjedničkog mandata.



Povezane vijesti