Balkanske Aktualnosti 1/2018

Prema izvješću Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u periodu od 1992-1995 godine, prilikom rata u BiH, registriraano je oko 30 tisuća nestalih ljudi. Još uvijek nije pronađen ni jedan trag od posmrtnih ostataka 7 tisuća ljudi. Eskhumacija pokazu

Balkanske Aktualnosti 1/2018

Balkanske Aktualnosti 1/2018

 

Priča se da su početkom rata u BiH, 1992. godine, u ovu zemlju doletjeli i plavi leptiri. Ono po čemu su postali poznati ovi leptiri je tvrdnja da njihova jata pronalaze masovne grobnice. Eksperti tvrde da se plavi leptiri mogu naći samo na mjestima gdje se nalaze i masovne grobnice. Masovne grobnice oblijeću rojevi plavih leptira sa bijelo obrubljenim krilima. Plavi leptir se hrani divljim cvijetom iz obitelji Artemisia koji izrasta iz masovnih grobnica i do 80 centimetara iznad zemlje. Nalik je maloj, dječjoj hrizantemi. Poznati antropolog i ekspert sudske medicine Margareth Koks tvrdi da cvijet Artemis raste uglavnom na masovnim grobnicama. Koks kaže da se usljed geofizičke promjene koju su uslovile masovne grobnice, osim u BiH, sa plavim leptirima i divljim cvijetovima možemo susresti i na Kosovu, gdje su, upravo zahvaljujući njima i pronađene neke masovne grobnice.

Prema izvješću Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u periodu od 1992-1995 godine, prilikom rata u BiH, registriraano je oko 30 tisuća nestalih ljudi. Još uvijek nije pronađen ni jedan trag od posmrtnih ostataka 7 tisuća ljudi. Eskhumacija pokazuje da su 87% nestalih bili muškarci.

Nestanak osoba u BiH je uglavnom registrovan ili na područjima gdje nije bilo sukoba ili na područjima gdje su zabilježeni sukobi manjih dimenzija. Predsjednik Kolegija Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović kaže da 92% nestalih osoba čine Bošnjaci. U otvorenim masovnim grobnicama pronađeni su gluha, slijepa i retardirana lica; vjerski ljudi, medicinari, ratni zarobljenici i ranjenici. Najstarija do sada registrovana žrtva pronađena u masovnim grobnicama bila je 101-godišnja nana, čije tijelo je pronađeno u selu Kluna kraj Nevesinja. Najmlađa žrtva pronađena do sada bila je beba stara samo dva dana.

Mašović kaže da pronađene masovne grobnice svjedoče da su ljudi sa 80 metara živi bacani u bunare, da su ubijene kompletne porodice sa 40 članova i da su 95% izvučenih iz masovnih grobnica bili civili i ratni zarobljenici.

Pronalazak i otvaranje masovnih grobnica bilo je neizostavno da bi se spoznala istina. Na desetine tisuća obitelji koji su tražili svoje bližnje, cio svoj život su usredsrijedili na pronalazak istine. Oni koji su izgubili bližnje, pronalaskom njihovih mezarja, na trenutak bi se oslobodili tereta kojeg na leđima nose godinama.

Pronalazak pravde je također jedan od faktora koji se trebao zadovoljiti pronalaskom masovnih grobnica. Naime, posmrtni ostaci, obdukcija i eskhumacija su iznijeli jako bitne dokaze za sud.

Saznanje o tome šta se dogodilo sa nestalim osobama bilo je potrebno i da bi se nakon rata uspostavio trajni mir u BiH. Obitelji nestalih, nakon oslobađanja od neizvjesnosti i nakon pronalaska njihovih mezara, mogu krenuti na put mira i opraštanja.

Rijetko su se iz masovnih grobnica mogla izvući tijela. Uglavnom su to bili posmrtni ostaci. Na primjer, žrtvama iz Prijedora i Srebrenice posmrtni ostaci su pronalaženi u različitim masovnim grbnicama, čija udaljenost je bila i do 30 km. Da bi prikrili zločin koji su počinili, zločinci su se vraćali na mjesto događaja, vadili tijela sa buldožerima  i tijela prenosili u druge grobnice. Zbog svega toga DNK analizom se ne utvrđuje samo identitet žrtve već se posmrtni ostaci sakupljaju i žrtva se sahranjuje.

I pored toga što je prošlo 22 godine od uspostavljanja mira u BiH, na stotine porodica i dalje se nada da će pronaći posmrtne ostatke svojih bližnjih. Ove porodice i dalje prate tragove Plavih leptira.

 



Povezane vijesti