Balkanske Aktualnosti 23/2017

Međutim, ratovi koji su se dogodili 90-tih godina na Balkanu, organizovani kriminal i korupcija, uticali su na EU, koja je odlučila da ubrza inicijative povodom razvoja zajedničke vanjske i bezbjednosne politike

Balkanske Aktualnosti 23/2017

 

Vanjska i sigurnosna politika EU stvorena je 90-tih godina, u periodu kada je na Balkanu vladao rat. Tih godina je Balkan bio u neku ruku test prostor za vanjsku politiku EU. Brisel, zahvaljujući iskustvima koja su dobijena sa ove regije, postao je mnogo uticajniji kada je u pitanju pronalazak mira i stabilnosti u svijetu. Evropska Unija, oslanjajući se na iskustva koja je dobila iz zapadnog Balkana, ista ta iskustva treba iskoristiti u cilju vođenja aktivnije vanjske politike na globalnom nivou.

Potreba za suradnjom na polju vanjske politike i na polju odbrane u zemljama zapadne Europe javila se sredinom 20. stoljeća. Nakon što je Sjeverna Koreja 1950. godine okupirala Južnu Koreju i nakon Staljinovih pokreta u centralnoj Europi, počele su da se gaje ideje o integraciji zapadne Europe na polju odbrane. Međutim, neke evropske zemlje, na čelu sa Britanijom nisu bile spremne da u to vrijeme učine ustupak od svoje nacionalne nezavisnosti, tako da su inicijative Europske zajednice za odbranu i Unije evropske politike ostale neuspješne. Europljani su povodom saradnje na polju vanjske politike i bezbjednosti morali čekati Sporazum Maastrich.

Sporazum iz Maastrich-a, koji je na snagu stupio 1993. godine, i koji se sastojao od 3 dijela, formirao je i Europsku Uniju. Drugi dio sporazuma iz Maastricha se odnosi na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Ratovi, koji su se na Balkanu dešavali u prvoj polovini 90-tih godina, bili su prvi koji su se u ozbiljnom smislu suprotstavili zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU. Činjenica je da EU u to vrijeme nije zabilježila nikakav uspjeh na Balkanu. Ako se upitamo šta je razlog tome, odgovor je jasan- sve zbog svojih interesa, zemlje članice EU nisu slijedile uspješnu zajedničku vanjsku politiku na Balkanu. I dok su nevini civili svojim životima plaćali ceh ratova u regiji, Evropska Unija, koja je pokušavala nešto da uradi, ustvari u ovom slučaju ništa nije uradila. Zbog svega toga se rodila potreba za SAD, koje su jedine mogle riješiti krizu na Balkanu, tako da je imidž EU ovim pokretom u velikoj mjeri ugrožen.

Međutim, ratovi koji su se dogodili 90-tih godina na Balkanu, organizovani kriminal i korupcija, uticali su na EU, koja je odlučila da ubrza inicijative povodom razvoja zajedničke vanjske i bezbjednosne politike.

Međutim, treba napomenuti i to da EU nije samo izvukla pouku iz ratova sa Balkana. Kao što je već poznato, dužnost međunarodne policije i vojnih misija, koji su svoj posao nakon rata obavljali u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, preuzele su misije EU, koje su stekle velika iskustva na zajedničkoj vanjskoj i bezbjedonosnoj politici. Brisel je, uz podršku NATO-a, pokušavao uspostaviti mir i stabilnost u balkanskim zemljama i sve zemlje regije uključiti u proces širenja EU.

 

 Zbog svega ovoga je Brisel, oslanjajući se na ova iskustva, imao veliki uticaj na realizaciju mira i stabilnosti u raznim regijama svijeta.

 

Kao što već znamo, nakon dugog perioda neizvjesnosti, Brisel, kao globalni akter, sa Lisabonskim sporazumom 2009. godine ojačao je zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske Unije. Formiranjem Visokog predstavništva za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost i Evropskog servisa za vanjske poslove (EEAS), Brisel  nastavlja radove povodom oglašavanja svijetu.

 

Međutim, da bi EU dokazala svoje postojanje kao globalni akter, prije svega je potrebno da na zapadnom Balkanu, pokaže svoj uspjeh. Tako će Unija sa jedne strane pokazati svoju političku jačinu, dok će sa druge strane popraviti imidž koji je ugrožen zbog njenog neuspjeha na Balkanu 90-tih godina. Treba napomenuti da je Brisel, nakon svega toga, učinio konkretne korake povodom normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. Činjenica je da je Brisel, politikom koju slijedi, poboljšao odnose između zemalja regije. No, od početka ove godine, usljed nekih internih političkih zbivanja, dijalog između Beograda i Prištine doživio je stagnaciju.

 

Posmatrajući dešavanja sa aspekta EU, na Balkanu je prisutan veliki broj političkih pitanja koja čekaju na rješavanje. Prije svega, Brisel treba pronaći riješenje da se Grčka, kao prepeka za početak pregovora Makedonije sa EU, ukloni. Ukoliko Brisel u budućnosti i uspje da riješi ovaj problem oko imena koji postoji između Grčke i Makedonije, sigurno je da kao jedini akter neće uspjeti riješiti probleme koji su prisutni u BiH i na Kosovu.

 



Povezane vijesti