Balkanske Aktuelnosti 25/2018

Sa proširenjem Nato alijanse na ostale Balkanske zemlje vjeruje se da će se proširiti i demokratija i stabilnost na Balkanu. Zbog toga je mala  vjerovatnoća da dođe do novih većih sukoba na Balkanu kao što su ratovi i vojni sukobi država.

Balkanske Aktuelnosti 25/2018

Balkanske Aktuelnosti 25/2018

 

Sa okončavanjem Hladnog Rata ekonomije balkanskih zemlja sa postojećeg centralnog rukovodstva doživjele su ekonomske, političke, bezbjednosne i kulturne procese transformacije i društvene promjene. Socijalne, političke i ekonomske promjene koje osobe u zapadnim zemljama dožive tek tokom jednom životnog vijeka, ljudi na Balkanu su morali da prođu kroz nekoliko godina. Iako je sa brojnim reformama od 1990-tih do danas dosta toga promijenjeno na Balkanu se neki temeljni problemi i dalje nastavljaju.

Ekonomske promjene u balkanskim zemljama su počele na jedan jako nesretan način. Zbog ratova koji su se desili u procesu raspada Jugoslavije, brojne zemlje u regionu su morale da odgode proces ekonomske transformacije i morale su da se bore sa problemima ratnih razaranja. Za Albaniju, Bugarsku i Rumuniju, zemlje koje su ostale van ovih ratnih sukoba, prvi period transformacije prošao je veoma teško. Centralna planska ekonomija u Albaniji je ovu zemlju dovela u veoma teško stanje i siromaštvo. Ekonomija u Bugarskoj je u velikoj mjeri zavisila od Sovjetskog Saveza u vanjskoj trgovini. Napori komunističkog lidera Nikolaja Čavušeskua da ekonomiju u Rumuniji dovede u nezavisno stanje od Sovjetskog Saveza izazvali su ozbiljne ekonomske i socijalne probleme u zemlji.

I pored svih problema Balkanske zemlje su u posljednjih 28 godina prošle kroz važan proces transformacije. Ostvareni su važni koraci za uspostavljenje vladavine prava, demokratskog poretka i zaštite ljudskih prava, kao i za prelazak na tržišnu ekonomiju i uspostavljanje stabilnosti u regiji. Ostvaren je napredak na polju demokratije i na polju pomirenja uz podršku međunarodne zajednice i zemlje u regiji su započele regionalnu saradnju. Isti tako, ostvaren je važan napredak zemalja na polju integracija u evroatlantske institucije. Niko prije 30 godina nije mogao ni da zamisli da će građani Bugarske i Rumunije iz jednog zatvorenog društva se pretvoriti u otvoreno društvo u kojem vlada demokratija i sloboda i da će ove zemlje postati članice Nato alijanse i EU. Hrvatska i Albanija su postale članice Nato alijanse, a Hrvatska je postala i 28. članica EU. I ostale zemlje zapadnog Balkana provode reforme kako bi postale članice EU. Sa druge strane, NATO iz dana u dan ojačava svoje postojanje u ostalim regijama zapadnog Balkana.

Sa proširenjem Nato alijanse na ostale Balkanske zemlje vjeruje se da će se proširiti i demokratija i stabilnost na Balkanu. Zbog toga je mala  vjerovatnoća da dođe do novih većih sukoba na Balkanu kao što su ratovi i vojni sukobi država.

Kao što je poznato manjine su 1990-tih godina korištene kao iskra za sukobe na Balkanu. Cilj integracije sa Evropskim i Atlantskim institucijama u vanjskoj politici balkanskih zemalja igra važnu ulogu i za poboljšanje statusa nacionalnih manjina u ovim zemljama. Iako se još uvijek na manjine i raznolikosti na Balkanu ne gleda kao na nacionalno bogatstvo, uklonjene su mogućnosti da nacionalne manjine budu instrument za nove sukobe.

Ovi pozitivni razvoji poslednjih godina koji su zabilježeni na Balkanu ne znače da su riješeni svi problemi u regiji. Jer samo su Slovenija i Hrvatska, na prostoru stare Jugoslavije, djelimično uspjele da uspostave stabilnost dok se neki određeni problemi i napetosti na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji i dalje nastavljaju.

I dalje se u velikoj mjeri vodi politika u regiji koja se zasniva na nacionalizmu i etničkoj netrpeljivosti. Pored toga, problem o niskom prosperitetu jača ekstremne radikalne struje u ovim zemljama.

Prema pretpostavkama MMF-a, bruto nacionalni dohodak Turske izračunat po kupovnoj moći 2016. godine iznosio je 61 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka deset balkanskih zemalja.

Samo ovaj podatak govori o niskom nivou prosperiteta balkanskih zemalja. Najvjerovatnije će neke marginalne grupe koje ne žele zajednički život različitih etničkih skupina i dalje izazivati probleme protiv stabilnosti i povjerenja. Ali možemo otvoreno reći da će, prema regionalnim i međunarodnih uslovima, svi oni koji zagovaraju nove podjele i sukobe biti osuđeni na neuspjeh i propast.

  

 



Povezane vijesti