Bliski istok iz turske perspektive 41/2017

Bliski istok iz turske perspektive 41/2017

Bliski istok iz turske perspektive  41/2017

 

Aktuelna dješavanja u Iraku i Siriji zbližavaju  dvije sile u Bliskoistočnom regionu. Danas ćemo poslušati analizu o zbližavanju Turske i Irana koju je za nas pripremio Dr.Cemil Dogac sa Ataturk Univerziteta, odjela za međunarodne odnose.  

Turska i Iran su dvije sile koje već skoro 400 godina dijele nepromijenjenu granicu od 560 km. U Iranu se trenutno pored Teherana nalaze turske ambasade i u Tebrizu, Urumiyeu i Mešedu, dok se u Turskoj pored ambasade u Ankari nalaze i ambasade u Istanbulu, Erzurumu i Trabzonu.

Turska po pitanju Irana za cilj ima unaprijeđenje odnosa baziranih na dobrosusjedskim odnosima, međusobnompoštovanju i bez miješanja unutrašnjih politika. Naročito u posljednjim sastancima na visokom nivou, obraća se pažnja na unapređenje bilateralnih političkih dijaloga na svim poljima.

Jedna od posljedica referenduma koji je prije izvesnog vremena sproveden u Sjevernom Iraku je ovo zbližavanje dviju zemalja. Ima i onih koji ovo zbližavanje vide kao novo savezništvo na Bliskom istoku. Za sada je još uvijek rano ovo okarakterisati kao savezništvo, ali neće biti iznenađujuće ako se ovo zbližavanje pretvori u savezništvo.

Već dugo godina između Turske i Irana, na jugoistočnom geografskom položaju, od Kavkaza do srednje Azije, odatle ka Bliskom istoku, na mnogim poljima postoji konkurencija. Konkurencija nikada nije ni prestala. Međutim postoje i Sadabad i Bagdad paktovi koji imaj uza primatni cilj bezbjednost, a također znamo i to da su i u saradnji sa nekoliko ekonomskih i trgovinskih organizacija.

Predsjednik Republike Turske je u svojoj posljednjoj posjeti Iranu skrenuo pažnju Bliskog istoka na relacije Iran-Turska. Možemo reći da su odnosi dviju zemalja u pogledu sigurnosti znatno uznapredovali poslije posjete Iranu načelnika turskog Generalštaba Hulusija Akara kao i poslije poşete iranskog načelnika Generalštaba Muhammeda Bakirija Turskoj.

Danas ovo kuda vodi rasparčavanje Iraka i Sirije još više zbližava Ankaru i Teheran. Komentariše se da će se ovo zbližavanje još više intenzivirati poslije reakcija na nelegalni referendum u sjevernom Iraku. U tom smislu se učešće predsjednika Erdogana na 4.Vijeću visoke saradnje u Teheranu smatra veoma bitnim. Tu su potpisani mnogi ekonomski sporazumi od bankarstva, preko turizma sve do carina i prirodnog gasa. Osim toga prednjačile su teme za upotrebu domaće valite u trgovini.

Ankara i Teheran su odlučni u odvraćanju Barzanija od njegove odluke, dajući podršku Bagdadu u poduzimanju preventivnih koraka protiv Erbila. Na ovo ukazuju Erdoganovi sastanci u Teheranu sa iranskim liderima. Na primjer, značajno je to da Erdogan dijeli mišljenje sa iranskim liderima o podršci Barzaniju od strane Izraela i SAD-a. Ono što je još važno odlučeno u Teheranu je pooštravanje mjera protiv Barzanijeve vlade. A kakve će te nove mjere biti, to se zasad još uvjek ne zna. Naročito se Turska po tom pitanju ponašala uz dozu preventive, a očekuje se da će tako i nastaviti.

 

 

Još uvijek je nepoznato šta će biti sa ovim novim sankcijama. Naročito je Turska bila oprezna po ovom pitanju i očekuje se da će ovaj stav i dalje zastupati.

Neke Zapadne zemlje, koje su kao sredstvo politike na Bliskom istoku podržavale terorističke organizacije poput PKK/PYD, stekle su neke interese u Iraku i Siriji, koji Tursku i Iran primoravaju na saradnju na polju sigurnosti, pri tom ostavljajući po strani sukobe mišljenja. Zapadni saveznici Turske, koji u ovoj situaciji zapostavljaju vitalne interese Turske, trebaju shvatiti da su Ankaru primorali na saradnju sa Moskvom i Teheranom. Jer sve ovo što se zbiva je pitanje sigurnosti Turske. U ovoj situaciji saveznici sa Zapada trebaju učiniti ono što im se nalaže u suprotnom je neizostavna bliskost Turske sa Iranom i Rusijom.

Turska i Iran su svjesni prijetnji iz regije. Zbog toga će se nastaviti njihovo zbližavanje. Zajedničke sigurnosne strijepnje koje posjeduju ubrzavaju zbližavanje dvije zemlje. Borba za prevlast, koju vode obje zemlje kada su u pitanju Sirija i Irak, suočile su se sa ojačanjem terorističke organizacije PKK koja prijeti teritorijalnoj cjelovitosti obje zemlje. Zbog svega toga je zbližavanje dviju zemlja postalo neizostavno. Sada se postavlja pitanje da li će Ankara i Teheran po strani ostaviti historijsko rivalstvo i da li će se usredsrijediti na savezništvo? Odgovor na ovo pitanje daće zbivanja koja će se dogoditi u regiji.

 

       

 


Tagovi: Bliski istok

Povezane vijesti